Kontrola pristupa i radnog vremena, elektronske brave

Kontrola pristupa

KONTROLA PRISTUPA JE SUSTAV ZAŠTITE S NAJVEĆIM RASTOM PRIMJENE

Ključevi nisu dovoljna zaštita
Kontrolirana distribucija ključeva ne može zadovoljiti potrebne sigurnosne standarde na razini na kojoj se to može postići elektronskom zaštitom. Ključevi se mogu izgubiti ili ukrasti i u takvoj je situaciji s aspekta sigurnosti potrebno zamijeniti sve cilindre i zaposlenima dati nove ključeve što je velik trošak. Čak i veoma kvalitetni sigurnosni ključevi se mogu kopirati i ne može se poudano znati tko sve može ući u štićeni prostor. Vlasnici ključeve mogu koristiti u bilo koje vrijeme te nije moguće evidentirati kada je tko koristio ključeve što je važno u slučaju neželjenih događaja u štićenom prostoru.

Kartice kontrole pristupa su jeftinije i lako ih je zamijeniti

Elektronski sustavi kontrole pristupa su značajno efikasniji. Ako se izgubi kartica kontrola pristupa moguće ju je jednostavno obrisati uz minimalan trošak nove kartice za konkretnog zaposlenika. Kartice je, ovisno o korištenoj tehnologiji, gotovo nemoguće kopirati a ako netko i posjeduje sofisticiranu tehnologiju za kopiranje jednostavno se može ustanoviti je li ta kartica korištena. Za svakog korisnika i svaka vrata moguće je odrediti kada je pristup moguć, odnosno zabraniti korištenje npr. van radnog vremena. Ako se ustanovi da se u određenoj prostoriji nešto desilo uvidom u evidenciju događaja (ulaza/izlaza) moguće je naknadno ustanoviti tko je i kada u tu prostoriju ulazio.
Kontrola pristupa primjenjiva je u svim tipovima objekata

Kontrola pristupa (ili ulaza, prolaza) je vrsta tehničke zaštite čija svrha je zaštita od neovlaštenog ulaza u stambene i poslovne objekte ili dijelove objekta. Može biti mehanička (rampe), elektronička ili kombinirana a što će se koristiti ovisi o ugroženosti objekta ili dijela objekta koji je potrebno zaštititi, pri čemu treba kontrolirati pristup i osoba i vozila.

Složeniji sustavi kontrole pristupa dominantno se primjenjuje u poslovnim objektima - najviše u poslovnim zgradama, industrijskim objektima te javnim i državnim ustanovama. Velik broj korisnike je iz financijskog, trgovinskog i hotelskog sektora, a sve se češće primjenjuju i na javnim prostorima kao što su aerodromi, kolodvori, stadioni te kulturne ustanove. Za stambene aplikacije korištenje samo ključeva u svrhu kontrole tko u objekt može ući je dovoljna zaštita ako se radi o obiteljskoj kući. Već u stambenim zgradama sa više stanova treba primijeniti i druge načine zaštite zbog sigurnosti i komoditeta vlasnika. Najčešće se ugrađuju interfonski sustavi kao vrsta elektroničke kontrole pristupa u zgradu.

Interes korisnika za čuvanje vrijednosti i informacija raste

Sustav kontrole pristupa je vrsta tehničke zaštite s najvećom tendencijom kontinuiranog rasta primjene u svijetu koja je 2008. godine dosegnula udio primijene videonadzora. Razlog je porast broja i razvoj privatnih tvrtki koje žele kontrolirati pristup svojim prostorijama zbog čuvanja vrijednosti i informacija te kontrolirati zaposlenike. Na interes korisnika utječe i smanjenje cijena ovih sustava a traže se nove tehnologije identifikacije i komunikacije.



VIŠESTRUKI MOTIVI UVOĐENJA SUSTAVA KONTROLE PRISTUPA

Široko područje primjene kontrole pristupa
Motivi uvođenja sustava kontrole pristupa su višestruki i vezuju se za zaštitne i upravljačke funkcije koje taj sustav omogućava. Važno je istaći da se kontrola pristupa podjednako primjenjuje na kontrolu pristupa pješaka kao i vozila i radnih strojeva čime raste područje primjene te se povećava mogućnost optimizaciji poslovnih procesa i povećanja razine sigurnosti.

Željena funkcija sustava Učinak na potencijalnog počinitelja kaznenog djela Sustav tehničke zaštite koji omogućava željenu funkciju
odvraćanje počinitelja odustajanje od počinjenja kaznenog djela integrirani podsustavi protuprepada, kontrole pristupa i video nadzora
rano otkrivanje počinitelja odustajanje u samom početku počinjenja kaznenog djela cenralizirani sustavi protuprepada i kontrole pristupa integrirani sustavi protuprovale, protuprepada, vatrodojave, kontrole pristupa, video-nadzora
uzbunjivanje počinitelja i interventnih ekipa skraćivanje trajanja prepada ili provale
usporavanje počinitelja naknadno odustajanje kontrola pristupa i zaprečavanje
intervencija zaštitarske ekipe skraćivanje trajanja prepada ili provale integriran i centralizirani dojavni sustav
identifikacija počinitelja strah od sankcija za počinjeno kazneno djelo digitalno snimanje

Zaštitna funkcija

Kontrola pristupa je, uz protuprovalu i vanjsku zaštitu, protuprepad, videonadzor i dojavu požara, temeljni sustav tehničke zaštite pa je najčešći motiv njegova uvođenja upravo sprečavanje neželjenih kriminalnih radnji i posljedica koje one imaju po sigurnost ljudi i imovine. Kontrola pristupa pri tome ima bitnu ulogu u odvraćanju počinitelja, ranom otkrivanju pokušaja počinjenja kaznenog djela, uzbunjivanju počinitelja i interventnih ekipa, usporavanju počinitelja te brzini reakcije intervenih zaštitarskih ekipa.

Upravljanje sigurnošću

Osim “klasičnih” zaštitnih funkcija u smislu sprečavanja kriminalnih radnji, sustav kontrole pristupa značajno utječe na smanjivanje mnogih drugih sigurnosnih rizike. Sustavom se mogu otkloniti mnogi sigurnosni nedostaci, izvori rizika i šteta te smanjiti potencijalni i stvarni poslovni namjerno i nenamjerno izazvani gubici jer omogućava kontrolu i evidenciju ulaska i kretanja posjetitelja, prostorno usmjeravanje i kontrolu kretanja posjetitelja i zaposlenika, vremensko ograničavanje kretanja, upravljanje ovlastima pristupa sa središnjim administriranjem, nadzor i otkrivanje zlouporabe ovlasti te zaštitu prostora od posebne važnosti.

Upravljanje poslovnim operacijama

Posljednjih godina potreba za uvođenjem sustava kontrole pristupa sve se više veže uz poslovne operacije nekog gospodarskog subjekta. Pod upravljanjem operacijama podrazumijevaju se evidencija radnog vremena u funkciji nadzora i/ili obračuna plaće, usmjeravanje kretanja posjetitelja i zaposlenika zbog procesnog optimiranja, kontrola kretanja zaposlenika zbog nadzora i prostornog optimiranja te nadzor i analiza kretanja zaposlenika zbog unapređenja poslovnih operacija, oslobađanja resursa i kvalitetnije analitike.

Poslovni image kao motiv

Mada nema izravan operativni povod, čest motiv uvođenja sustava kontrole pristupa jest poslovna politika tvrtke kojom se želi unaprijediti poslovni image tvrtke, isticanje statusnog položaja određenog zaposlenika i slično.

Evidencija radnog vremena

Evidencija radnog vremena je zasebno područje kontrole pristupa sa svrhom evidencije ulaska i izlaska zaposlenika iz poslovnog prostora što se naknadno koristi za obračun plaće pa joj glavna svrha nije zaštitna nego administrativna. Evidencijom radnog vremena definiraju se radne smjene, godišnji odmor, bolovanja i ostali parametri potrebni za kasniji obračun plaće te razlozi izostanka zaposlenika (privatno, službeno, liječnik i si.) s radnog mjesta. Evidencije radnog vremena može se riješiti neovisno, no najčešće se kombinira sa sustavom kontrole pristupa jer su logično povezani u smislu medija identifikacije i smještaja kontrolnih točaka.

Viša razina sigurnosti:
- otklanjanje aktualnih sigurnosnih nedostataka
- otklanjanje izvora rizika
- smanjivanje potencijalnih i stvarnih gubitaka

Unapređenje poslovnih operacija:
- redukcija troškova
- oslobađanje resursa
- kvalitetnija analitika

KONTROLU PRISTUPA TREBA UVODITI PLANSKII STRPLJIVO

Politika kontrole pristupa preduvjet je funkcionalnog sustava

Prečesto se dešava da se investitor upusti u nabavu sustava kontrole pristupa bez jasne i cjelovite vizije potreba koje ima i politike koju želi provesti pomoću ovog sustava. Rezultat su ili disfunkcionalni sustavi koji u pravilu bivaju sabotirani i na kraju napušteni, ili predimenzionirani (dakle, supoptimalni) sustavi čije mogućnosti (a i cijena) značajno premašuju potrebe korisnika, ili, nažalost, ponekad i oboje.

Prije nego se uopće pristupa razradi politike kontrole pristupa, jasno je da mora postojati potreba za ovakvim sustavom.

Rizici objekta i rizici sustava moraju se predvidjeti

U projektiranju treba krenuti od sigurnosne razrade - odnosno definiranja rizika objekta (krađe, prijevare, stradavanja, sabotaže) i rizika sustava (zlouporaba ovlasti, sabotaža sustava, pasivan otpor korisnika, neusklađenost djelovanja sustava s planom evakuacije, zlouporaba sigurnosne evakuacije, krađa ili krivotvorenje identiteta, informatička sabotaža sustava).

Projektiranje počinje u najranijoj fazi projektiranja objekta

Zbog širokog raspona motiva uvođenja sustava kontrole pristupa važno ju je predvidjeti već u najranijoj fazi projektiranja jer su raspored prostorija i kvaliteta vrata na koje će se kontrola pristupa ugraditi ključni za kvalitetnu izvedbu i korištenje sustava. Pri tome posebno treba voditi računa o:

- sigurnosti - sustavno uspostavljena zaštita koja ima cilj zaštititi ljude i njihove aktivnosti, informacije, uređaje i opremu od namjernog i/ili slučajnog neovlaštenog djelovanja koje može oštetiti pojedinca i tvrtku
- jednostavnosti - brza i jednostavna ugradnja i korištenje
- mogućnosti proširenja - dodavanje elemenata istog sustava i njegovo spajanje s drugim sustavima
- estetici - uklapanje u fizionomiju objekta dizajnom (izgled, boja...)

Integracija s drugim sustavima

Velika mogućnost integracije sustava kontrole pristupa dodato povećava potrebu za planiranjem njegova uvođenja. Čak 37% instalacija sustava kontrole pristupa uključuje integraciju tog sustava s ostalim sustavima tehničke zaštite a prvenstveno je riječ o integraciji s videonadzorom te protuprovalom i vanjskom zaštitom. Gotovo polovina (49%) sustava kontrole pristupa je umreženo a primjena tog sustava u vanjskoj zaštiti dosegla je 17%.

Kontrola pristupa je, uz sustav za dojavu požara, sustav koji se najviše integrira s drugim sustavima, bilo da je riječ o tehničkoj zaštiti ili drugim sustavima u zgradi. S obzirom da se kontrolirana vrata često nalaze upravo na evakuacijskim putovima neophodno je signal sa sustava za dojavu požara dovesti na kontroler pristupa i omogućiti neometano otvaranje vrata u smjeru evakuacije. Videonadzor služi kao potvrda identifikacija u objektima većeg rizika tako da operater sustava može usporediti sliku pohranjenu u programu kontrole pristupa za korisnika koji se očitao sa slikom iz kamere koja pokriva ta vrata. Također, svako nasilno otvaranje vrata ili držanje vrata predugo otvorenim može se provjeriti automatskim pojavljivanjem na ekranu slika s kamere koja pokriva vrata u alarmu. Kontrola pristupa može se koristiti i kao integralni dio sustava protuprovale i protuprepada ako se alarmni signali iz kontrolera proslijede na protuprovalnu centralu. Na primjer, ako se prilikom prepada nasilno otvore neka kontrolirana vrata i to proslijedi preko sustava protuprovale u dojavni centar zaštitara omogućena je rana detekcija prepada. Kontrola pristupa u hotelima integrirana je s upravljanjem rasvjetom i grijanjem/hlađenjem radi uštede energije (inteligentna soba).

Integracija na razini: Primjer:
Pojedinačne komponente Jedna kartica se koristi u dva sustava
Ulaza i izlaza Relejni izlaz jednog sustava ulaz je u drugi sustav
Serijske komunikacije Serijski izlaz podataka iz jednog sustava u drugi
Softvera Podaci o registracijama koriste se u više sustava

ODABIR TEHNOLOGIJE OVISI O PRIMJENI

Samostalni sustavi ekonomična su zamjena ključeva

Samostalni (standalone) sustav ekonomično je rješenje zamjene ključeva u kojem je kontroler i čitač u jednom uređaju, a upravlja samo s jednim vratima (izlaz za elektroprihvatnik). Kartice se programiraju na samom uređaju pomoću tipkovnice i/ili kartica. Nedostatak samostojećeg sustava je nemogućnost programiranja vremenske uvjetovanosti i uvida u prošle događaje pomoću računala. Zbog male cijene i jednostavnog instaliranja pogodan je za kontrolu pristupa u objekte manjeg rizika kao što su stambeni i manji poslovni objekti.

Sustavi povezani na računalo

lako je i neke samostalne sustave moguće po potrebi spojiti na računalo, pod sustavima povezanima na računalo podrazumijeva se sustav za kontrolu više vrata koji se sastoji od više komponenata i kojim se upravlja pomoću računalnog programa. Za razliku od samostalnih sustava, ovakva kontrola pristupa omogućava veću fleksibilnost i mogućnost integracije s drugim sustavima pa se povezani sustavi koriste u poslovnim aplikacijama.

Najviše se primjenjuju beskontaktne kartice

Tehnologija Cijena čitača Cijena kartice Sigurnost Ostale karakteristike
Magnetska kartica Niska Niska Niska Česta pogrešna očitanja, mogućnost oštećenja i kopiranja
Wiegand Srednja Srednja Srednja Razvijena da zamjeni magnetnu (radi sigurnosti), u novije vrijeme istisnula ju je ‘’proximity’’ kartica
RF beskontaktne (pasivne i aktivne) Srednja do Visoka Srednja do Visoka Visoka Lake za korištenje, snižavanjem cijene raste im popularnost, većinom pasivne (neograničen vijek trajanja)
Bežična Visoka Visoka Visoka Neželjena očitanja, aktivne (ograničen vijek trajanja)
Pametna kartica (npr. Mifare) Visoka Visoka Visoka Koristi se u slučajevima jedna kartica želi koristiti za više namjena

Danas su na tržištu dostupne različite tehnologije na kojima se bazira sustav kontrole pristupa i prije odluke o uvođenju tog sustava je korisno imati uvid u najčešće korištena tehnološka rješenja i njihove glavne osobine. Trenutačno najraširenija tehnologija identifikacije je identifikacija beskontaktnom karticom, a ne raspolaganju su kartice koje imaju samo kod (najviše u upotrebi) te kartice koje uz kod pružaju i memoriju za pohranjivanje podataka (Mifare ili Legic tehnologija) i obično se koriste za razne vrste plaćanja unutar tvrtke ili druge namjene

Biometrijske identifikacija za visoku razinu sigurnosti

Biometrijska identifikacija primjenjuje se za pristup objektima visoke razine sigurnosti u kojima je bitno točno identificirati osobu koja ulazi u štićeni prostor. Za identifikaciju se koriste pojedine fiziološke karakteristike ili karakteristike ponašanja koje se razlikuju od osobe do osobe. Mjere se pasivne (geometrija lica, mrežnica oka, otisak prsta, geometrija šake, vene na šaci, termogram lica) ili aktivne karakteristike (dinamika potpisa, govor, mimika lica, način kretanja) odnosno njihove kombinacije. Identifikacija se provodi u dvije faze: prvo se skenira biometrijska karakteristika i stvara se njezin digitalni prikaz a zatim se ispituje podudarnost karakteristike pojedinca sa zapamćenom karakteristikom. Najčešća biometrijska identifikacija danas je identifikacija otiskom prsta koja se, zbog svoje praktičnosti i brzine, koristi u aplikacijama u kojima je bitna brzina a prihvatljiv je određen rizik lažnog prihvaćanja.

Idealna biometrijska karakteristika treba biti:
Univerzalna Svatko je posjeduje Različita uza svakog pojedinca Ne smije se niti može promijeniti Može se jednostavno prikupiti putem senzora i lako kvantificirati
Jedinstvena
Permanentna
Dostupna

ELEMENTI SUSTAVA KONTROLE PRISTUPA

Svaki sustav kontrole pristupa sastoji se od nekoliko osnovnih komponenti: kontrolera, čitača i/ili tipkovnica, računalnog programa, elektromehaničkih elemenata za vrata

Kontroleri

Kontroleri su glavna upravljačka jedinica na koju se povezuju čitači kartica, tipkala za izlaz, magnetski kontakti za nadzor vrata te izvršni elementi kao što su elektroprihvanici. U kontroler se pohranjuje program funkcioniranja nadziranih vrata, korisnici s njihovim ovlastima i svi događaji na vratima (količina događaja ovisi o veličini memorije kontrolera). Stoga kontroler može raditi i offline tj. bez spajanja na računalo. Ovisno o broju ulaza za čitače definira se i sa koliko vrata kontroler upravlja. Najčešći su kontroleri za dva čitača koji mogu upravljati s jednim vratima s obostranom kontrolom ili s dvoja vrata s jednostranom kontrolom i slobodnim izlazom. Mogući su i kontroleri za više čitača, ali pri odabiru koji kontroler koristiti treba voditi računa i o međusobnoj udaljenosti kontroliranih vrata jer je duljina kablova za čitače i ostale elemente na vratima ograničena. Osim čitača, za svaka vrata je potrebno još minimalno dva ulaza (za magnetski kontakt i tipkalo za izlaz) te minimalno jedan izlaz za bravu. Napredniji kontroleri omogućuju više alarmnih ulaza za dodatne funkcije npr. interlock te više izlaza za povezivanje s drugim sustavima i signalizaciju.

Čitači kartica i tipkovnice

Čitači kartica prosljeđuju podatke očitane s kartice na kontroler na kojem se ti podaci obrađuju. Postoji više tehnologija čitača, a danas su najviše u upotrebi beskontaktni čitači. Čitač funkcionira na način da emitira visokofrekvetnu energiju niskog intenziteta (npr. 125 kHz) koja u kartici inducira energiju potrebnu za očitanje jedinstvenog koda upisanog u mikročipu i slanje tog koda čitaču. Čitač po određenom protokolu (npr. Wiegend 26 bitni) prosljeđuje tu informaciju kontroleru. Opisani rad odnosi se na pasivne kartice, bez vlastitog napajanja koje se moraju primaknuti do cca 10 cm od čitača kako bi došlo do prijenosa energije. Za aplikacije u kojima je potrebna veća udaljenost očitanja, kao što je kontrola pristupa za vozila, koriste se ili veći čitači i pasivne kartice ili aktivne kartice sa baterijskim napajanjem koje su zbog toga većih dimenzija. Sve se više koriste i kartice u koje je osim samog ID broja moguće upisati i druge podatke za naprednije funkcije, recimo unos kredita za plaćanje nečega unutar tvrtke. Te kartice imaju standardan protokol upisivanje/čitanja tih podataka, a najčešće se koriste Mifare i Legic protokoli. Svima su poznate kontakne vrste kartica i čitača koje svakodnevno koristimo u financijskim transakcijama - kartice s magnetskim zapisom i kontaktne čip kartice, ali se one u kontroli pristupa više ne koriste često zbog ograničenog trajanja kartica (mehaničko oštećivanje magnetskog zapisa) za razliku od beskontaktnih koje su praktički neograničenog trajanja.

Osim čitača kartica za kontrolu pristupa je moguće koristiti i tipkovnice na način da se korisnik identificira utipkavanjem svoje šifre. Korištenje samo tipkovnice za identifikaciju je pogodno samo za manje rizične aplikacije jer se šifra može namjerno ili nenamjerno dati bilo kome. Češće se tipkovnice koriste kao dodatna zaštita uz čitač tj. potrebno je i imati karticu i utipkati odgovarajuću šifru za dozvolu ulaza. Za aplikacije visokog rizika sve se više umjesto čitača kartica koristi biometrijska identifikacija što znači da se koristi neki od jedinstvenog biološkog obilježja osobe. Postoji više vrsta biometrijskih čitača, a najviše se koriste otisak prsta, geometrija dlana, šarenica ili mrežnica oka, geometrija lica i prepoznavanje glasa.



Program za računalo

Namjena računalnog programa za kontrolu pristupa je višestruka, od početnog programiranja sustava prilikom instalacije, konstantnih izmjena podataka vezanih za korisnike u svakodnevnom korištenju, online praćenja korištenja sustava i eventualnih alarmnih stanja do izrade izvještaja redovito ili po potrebi. Potrebna vrsta programa ovisi o veličini sustava (broju kontrolera), a još više o broju korisnika programa tj. operatera. Za velike sustave zahtijeva se da postoji više od jedne radne stanice na kojima se navedene funkcije mogu obavljati. Ako se radi o kompaniji s više izdvojenih lokacija (tvornice u više gradova) postoji jedan server na koji se prosljeđuju informacije sa svakog lokalnog sustava, a obično se tada zahtijeva zasebna radna stanica na svakoj izdvojenoj lokaciji. Da bi radna stanica imala ažurne informacije server mora biti stalno povezan sa svim izdvojenim lokacijama što je jedino moguću ukoliko se koristi mrežni prijenos (LAN, WAN). Osim mrežnog prijenosa moguće je izdvojene lokacije spojiti putem dial-up modema, ali tada veza nije stalna nego se inicira samo u slučaju alarmnih događaja (kontroler poziva server) ili u slučaju kada se mijenjaju parametri rada kontrolera (server poziva izdvojenu lokaciju). Programi se razlikuju i po dodatnim funkcijama kao što je globalna funkcionalnost (antipassback područja), ugrađen nadzor čuvarske službe, virtualni alarmni sustav, integracija s videonadzornim sustavom. Stoga se program odabire s obzirom na potrebnu veličinu i funkcije sustava.

Komunikacija

Kontroleri s računalom komuniciraju u osnovi na dva načina - serijski ili mrežno. Računalo obično ima RS232 port pa se koristi RS232/RS485 konverter s obzirom da je udaljenost računala od kontrolera obično velika. Danas je sve više u upotrebi mrežna, TCP/IP komunikacija jer računalo ima ugrađenu mrežnu karticu, a kontroleri ili imaju ugrađen IP konverter i spajaju se svaki zasebno na mrežu ili se koristi jedan IP konverter za cijelu RS485 liniju kontrolera.

Elektromehanički elementi za vrata

Kontrolirana vrata moraju imati elektromehaničke elemente koji omogućuju otvaranje i zatvaranje vrata. Uređaji koji sprječavaju otvaranje vrata najčešće su elektroprihvatnici, elektromagnetski držači ili elektomehaničke/elektromagnetske brave. Razlikuju se po sili držanja, da li ujedno i zaključavaju vrata (brave) te po modu rada (pod naponom otključano ili pod naponom zaključano). Elektroprihvatnici su najpovoljnije rješenje, ali su sile držanja manje i vrata nisu ujedno i zaključana. Ugrađuju se u dovratnik, dok je na krilu i dalje mehanička brava, a za pravilno korištenje umjesto kvaka potrebno je koristiti nepomične kugle. Za razliku od njih elektro brave se ugrađuju umjesto mehaničke brave i svakim zatvaranje vrata su ujedno i zaključana, a koriste se kvake koje su u funkciji samo u slučaju dozvole ulaza. Brave ujedno imaju i kontakt koje umjesto magnetskog kontakta na vratima signalizira kontroleru otvorenost vrata. Dodatna oprema za vrata uključuje i pneumatski zatvarač - pumpu koja nakon prolaza vraća vrata u zatvoren položaj.

Osim elektromehaničkih elemenata koja se dodaju na postojeća standardna vrata u kontroli pristupa prostora u kojima ne postoje vrata koriste se elektromehaničke barijere za odvajanje prostora. Najčešće se koriste trokraki mehanizmi (tzv. turnstile), staklene pregrade za Ijepše interijere, rešetkasti turnstile za zatvore ili kabine za ulaze u poslovnice banaka. Barijerama se može upravljati direktno iz kontrolera, ali sama automatika i eventualne dodatne funkcije barijere ugrađena je u samu barijeru.



INTERFONII SAMOSTALNI SUSTAVI KONTROLE PRISTUPA ZA MANJE RIZIČNE APLIKACIJE

U stambenim aplikacijama kontrola pristupa se svodi na kontrolu ulaznih vrata te, ako govorimo o kući s dvorištem, ulaska u dvorište i eventualno garaže. Najzastupljenija je upotreba interfonskih sustava, audio i video, radi mogućnosti kontrole posjetitelja, naročito u objektima sa više stanova. Kada već postoji interfonski sustav i elektroprihvatnik na ulaznim vratima zgrade korisno je dodavanje samostalnog čitača i/ili tipkovnice čime se omogućuje stanarima da ulaze bez korištenja ključa već korištenjem kartice ili šifre. Za samostalne kuće s dvorištem automatika za dvorišna i garažna vrata obično se zbog praktičnosti upravlja s daljinskim upravljačima.

Primjer zaštite stambenog objekta

Na ulaznim vratima kuće, ali i na dvorišnim vratima, nalazi se vanjska videointerfonska jedinica kojom se pozivaju unutarnje jedinice - monitori i slušalice. Uz vanjske jedinice nalazi se i samostalni čitač kartica pomoću kojeg ukućani otvaraju elektroprihvatnike na vratima. Automatikom za garažna vrata upravlja se daljinskim upravljačem.



KONTROLA RADNOG VREMENA I KONTROLA PRISTUPA U ODREĐENE PROSTORIJE POSLOVNOG OBJEKTA

Za poslovne objekte s većim brojem zaposlenika u više smjena jedini efikasan način kontrole radnih sati je uvođenje elektroničke kontrole radnog vremena. Sustav se povezuje s poslovnim programom tako da se odrađena satnica automatski koristi kao podatak za izračun plaće zaposlenika. Umjesto klasičnih čitača koriste se terminali na kojem postoje i tipke s kojima zaposlenik iskazuje razlog izlaza u toku radnog vremena (poslovno, privatno, liječnik, pauza), a ujedno na LCD-u može pročitati ukupno satnicu tog mjeseca. Terminal se postavlja na jednom ili više ulaza u poslovni objekt. Svaki poslovni objekat ima prostorije u koje je ograničen pristup samo određenim osobama npr. prostorija s kasom, skladište i si. Na ulaze u te prostorije potrebno je postaviti beskontaktne čitače kontrole pristupa spojene na kontrolere koji upravljaju vratima i na koje su spojeni drugi elementi - elektroprihvatnik, kontakt za nadzor zatvorenosti vrata, tipkalo za izlaz. Kontroleri su, kao i terminali kontrole radnog vremena povezani na računalo s programom koji se koristi za obje funkcije, kontrolu pristupa i kontrolu radnog vremena.

Primjer zaštite trgovine

Trgovački objekti rade u više smjena zbog čega je potrebno uvođenje elektroničke kontrole radnog vremena. Terminali se postavljaju u blizini ulaza za zaposlenike uz dodatak kamere koja pokriva terminal kako bi se kontroliralo korištenje terminala (uz svako očitanje pohranjuje se i slika osobe koja se očitala). Na ulazu u službene prostorije postavlja se čitač kontrole pristupa kako bi se spriječio neovlašteni pristup, a sustav može biti povezan na lokalno računalo unutar trgovačkog objekta ili putem Interneta ili VPN-a povezan s centralnim računalom.



KONTROLA PRISTUPA S INTERLOCKING FUNKCIJOM ZA VEĆI STUPANJ ZAŠTITE

Poslovni objekti u kojima se nalazi veća količina novca ili nekih drugih vrijednosti povećano su ugroženi od napada, a naročito prostorije u kojima se vrijednosti nalaze. Stoga je kontrola pristupa izuzetno bitna kako bi povećao broj prepreka i time produžilo vrijeme dolaska do vrijednosti. Interlocking funkcija podrazumijeva da prethodna vrata moraju biti zatvorena kako bi se slijedeća otvorila. Koristi se i u rizičnim situacijama kao što je dovoz novca za privremenu zabranu otvaranja vrata koja se nalaze na putu novca na način da se aktivira interlock ulaz na vratima koja se žele privremeno blokirati. Da bi ta funkcija mogla koristiti potrebno je instalirati čitače i ostale elemente sustava kontrole pristupa na sva vrata koja vode u dio objekta namijenjen zaposlenicima. Tipovi čitača koji će se koristiti ovise o namjeni vrata i razini zaštite.

Primjer zaštite poslovnice banke

Poslovnica banka koja kao predprostor ima 24 sata dostupan prostor s bankomatima treba na ulazu imati magnetski čitač za očitavanje bankovnih kartica koji klijentima omogućava ulaz u taj prostor van radnog vremena poslovnice. Na ulazu u prostor poslovnice namijenjen klijentima nalaze se vrata u interlocking modu čime se sprečava brzi ulaz i izlaz iz poslovnice, a između vrata može se nalaziti detektor metala koji sprečava otvaranje slijedećih vrata. Sve prostorije u koje klijenti ne smiju ulaziti ili smiju ulaziti samo uz dopuštenje zaposlenika banke kao što je prostor s pretincima za građane, server soba i naravno pristup prostoriji s kasom ili trezor mora imati ugrađene čitače kartica ili biometrijske čitače za posebno ugrožene prostore. Ovisno o poslovnoj organizaciji čitači mogu raditi u modu suključarstva što znači da su za otvaranje vrata potrebne dvije osobe. Kontroleri na koji se spajaju elementi zaštite vrata (čitači, magnetski kontakti, tipkala, el. brave) međusobno su povezani putem RS485 komunikacije te se povezuju na računalo smješteno u tehničkoj sobi kao i centralni uređaji drugih sustava zaštite. Program koji upravlja sustavom mora omogućiti sve gore navedene funkcije te dodatne radne stanice.



VELIKI SUSTAVI ZAHTIJEVAJU SPECIFIČNE ELEMENTE I FUNKCIJE SUSTAVA KONTROLE PRISTUPA

Veliki objekti bilo da su to tvornice, javne ustanove različitih tipova ili poslovni kompleksi zahtijevaju specifična rješenja kontrole pristupa. Zajedničko im je da je potrebno odjeliti prostor zamijenjen zaposlenicima od prostora u kojem je dozvoljeno, ali kontrolirano kretanje posjetitelja. Najveću pažnju treba obratiti kod projektiranja ovih sustava na sve mogućnosti dolaska do određene točke unutar objekta i pravilnim postavljanjem ovlasti kontrole pristupa i mehaničkih barijera usmjeriti zaposlenike i posjetitelje željenim putem. Unutar postojećih objekata često su potrebne građevinske preinake ili dodavanje mehaničkih barijera kako bi se omogućila kontrola. Program koji upravlja cijelim sustavom treba imati dodatne funkcije kao što je antipassback, evidencija posjetitelja ili nadzor čuvara. Kartice mogu biti multifukcionalne, osim kontrole pristupa mogu se koristiti i za pristupa uređajima npr. printeru ili za plaćanje usluga unutar objekta npr. u restoranu. Čest zahtjev je printanje podataka i slike na kartice čime postaju ujedno i identifikacija osoba unutar objekta za što se koristi ID printer.

Primjer zaštite zatvora

Zatvorski kompleks po svojoj prirodi zahtjeva najviši stupanj zaštite pa time i kontrole ulazaka i izlazaka. Zato praktično sva vrata moraju imati čitače s obje strane vrata i što je naročito bitno visok stupanj mehaničke zaštite vrata. Na unutarnjim vratima se koriste čvrste elektromehaničke brave (ne elektroprihvatnici), a vanjska vrata su elektromehaničke barijere pune visine koje omogućavaju prolaz samo jedne osobe. Program između ostalog omogućava funkciju globalnog anti-passbacka (nije moguće izaći iz prostora ako se ta kartica nije upotrijebila prethodno za ulaz čime se sprječava zloupotreba kartice) s kojom je moguće locirati svaku osobu unutar štićenog prostora. Pomoću radne stanice operatera moguće je upravljati vratima koja nemaju čitače na ulazima, ali imaju elektromehaničko zaključavanje kao što su vrata ćelija zatvorenika. U tu se svrhu koriste kontroleri za više vrata s većim brojem izlaza. Kod sustava visokog rizika kontrola pristupa se integrira s drugim sustavima zaštite, najčešće sa sustavom videonadzora tako da je svako otvaranje vrata povezano sa video snimkom tog događaja.



Kontrola i evidencija radnog vremena

Komplet za registraciju radnog vremena TA-02
Komplet za registraciju radnog vremena TA-02 je namjenjen manjim poduzećima s najviše 40 zaposlenika, koja žele bez velikih troškova imati učinkovitu evidenciju radnog vremena. Komplet za registraciju radnog vremena se sastoji od kontrolera za registraciju radnog vremena Focus-Kit, napajača s komunikacijskim pretvornikom Power W5-USB, 10 beskontaktnih kartica C1C te programa za registraciju radnog vremena V8 Kit.
Registracija se vrši tako da zaposlenici pri ulazu i izlazu u poduzeće približe svoju karticu čitaču na kontroleru.
Ukoliko se žele registrirati posebni događaji (poslovni / privatni / izvanredni) predhodno treba pritisnuti funkcijsku tipku na kontroleru (npr. tipku 1 za poslovni izlaz, itd) a nakon toga približe svoju karticu čitaču. Tekst prikazan na LCD zaslonu kontrolera omogućuje trenutni pregled i provjeru ispravnosti registriranih događaja. Registracija posebnih događaja (npr. povratak sa poslovnog izlaza) program prepozna automatski.

Zabilježeni podaci se prenose na računalo, na kojem je aktiviran program za registraciju radnog vremena V8 Kit – za prijenos podataka između kontrolera i računala koristi se komunikacijski pretvornik (RS-485-USB), ugrađen u napajač Power W5-USB, koji istodobno napaja kontroler za registraciju radnog vremena.
Napajač Power W5-USB je s računalom povezan priloženim USB kabelom, a s kontrolerom za registraciju radnog vremena Focus-Kit , s UTP kabelom (max. dužina UTP kabela je 100m). Podaci se na računalo prenose čim se uspostavi veza između kontrolera i računala – stalno ili po potrebi. Ukoliko veza nije uspostavljena, podaci se spremaju u internu memoriju kontrolera. Sastavni dio kompleta TA-02 je i program V8 Kit (preveden na Hrvatski jezik), koji omogućuje upis kartica, unos podataka o zaposlenima, kreiranje radnog vremena, pregled zabilježenih podataka, korekcija zapisa, priprema ispisa , unos i spremanje vremenskih stavki, itd.

Programski dio je sastavljen od web servera i korisničke aplikacije. Web server je instaliran na istom računalu, na koji je priključen kontroler za registraciju radnog vremena – sa kojega uzima registracijske događaje, obrađuje ih i sprema. U isto vrijeme služi i kao WEB server za korisničku aplikaciju. Za pregledavanje registracije radnog vremena potreban je samo WEB browser, kojeg treba usmjeriti prema adresi računala na kojem je server, i korisnička aplikacija V8 Kit će se pokrenuti. Korisnička aplikacija u glavnom prozoru prikazuje zadnje zabilježene događaje na kontroleru i korisniku daje mogućnost uređivanja podataka zaposlenih, uređivanje vremenskih stavki i spremanje promjena. Ulaze i izlaze zaposlenih pregledavamo i uređujemo u pregleniku događaja. U njemu vidimo sve registrirane događaje zaposlenika za vrijeme koje provedu na pauzi, privatne i poslovne izlaze ... U pregledniku imamo nadzor nad ispravljenim satima, prijenosom sati, prekovremenim satima, tekućim i potpunim saldom u obračunskom razdoblju... Zaposlenima se može ograničiti max. prijenos sati u slijedeće obračunsko razdoblje, a prijenos se može izvršiti i ručno. Mogu se kontrolirati i godišnji odmori kao i neiskorišteni godišnji odmori iz prošle godine.

remenske stavke, po kojima zaposlenici dolaze na posao se uređuju i pregledavaju u pregledniku radnog vremena.

Pri izradi nove vremenske stavke unosimo ime, vrijeme dolaska na posao (početak radnog vremena je fiksni ili klizni),

vrijeme za pauzu i trajanje pauze, vrijeme odlaska s posla (fiksni ili klizni). Također se mogu urediti intervali u kojima se dozoljavaju privatni i poslovni izlasci, prekovremeni rad. Isto tako se može odrediti radna obveza zaposlenika za svaki dan.

Za registraciju radnog vremena nije potrebno posebno, namjensko računalo – programska oprema V8 Kit se jednostavno instalira na jednom od postojećih računala s operacijskim sustavom WIN XP, Vista ili Windows 7 (npr. u tajništvu, računovodstvu).


Elektronske brave

Osnovna namjena elektronske brave je kontrola pristupa u prostoriju koju želimo štiti. Princip rada elektronske brave je da putem integriranog bezkontaktnog čitača nakon što primaknemo karticu otključava vrata, odnosno dozvoljava ulaz u prostor. Elektronska brava je samostojeća s vlastitim baterijskim napajanjem u trajanju do min. dvije godine.

Elektronska brava može biti samostojeća ili kao dio sustava. Kada je samostojeća u bravi se memoriraju korisnici koji imaju prava ulaska u prostoriju, dok kod elektronske brave koja je dio sustava programira se putem programske aplikacije.

Elektronska brava s integriranim bezkontaktnim čitačem



Programska aplikacija